English

Povijest Muzeja

Povijest Gradskog muzeja Varaždin – kronološki pregled

Prije 1920-ih – ideja muzeja i prvi poticaji

Tradicija prikupljanja i čuvanja kulturne baštine na varaždinskom području traje stoljećima kroz privatne zbirke i građansku kulturu sakupljanja. Početkom 20. stoljeća jača ideja o osnivanju gradskog muzeja, a ključnu ulogu imaju Krešimir Filić, koji sustavno zagovara osnivanje muzeja u Starom gradu, te Gjuro Szabo, koji Varaždin prepoznaje kao grad iznimno bogate kulturne baštine. Javne rasprave dodatno potiče dr. Edo Spitzer, koji problematizira uređenje Staroga grada i njegovu kulturnu namjenu.

 

1920-e – osnivanje Muzealnog društva i otvorenje Muzeja

 

1923. – Kulturno-historijska izložba i osnivanje Društva

Od 14. do 22. srpnja 1923. održana je Kulturno-historijska izložba koja je okupila iznimno bogatu građu iz privatnih, crkvenih i institucionalnih zbirki. Izložba je pokazala potrebu za stalnom institucijom te izravno potaknula osnivanje muzeja.
Na temelju tog iskustva 1. listopada 1923. osniva se Varaždinsko muzealno društvo, u kojem ključnu ulogu imaju Krešimir Filić, Milan Kaman, Franjo Košćec, Vladimir Deduš i Ana Plazzeriano, uz ugledne građane poput dr. Hinka Blaua, ljekarnika Artura Krajanskog i monsinjora Matije Proštenika.

 

1925. – otvorenje Gradskog muzeja Varaždin

Dana 16. studenoga 1925. u Starom gradu svečano je otvoren Gradski muzej Varaždin, s prvim postavom raspoređenim u prostorima gotičke kule, renesansne dvorane, hodnika i kapelice sv. Lovre. Time započinje institucionalni rad Muzeja i formiranje temelja budućeg Kulturno-povijesnog odjela.

 

1926. – početak uređenja Staroga grada

Već sljedeće godine uređuju se ključni arhitektonski elementi Staroga grada, uključujući portal i prizemlje Gotičke kule, čime se započinje sustavno oblikovanje muzeološkog prostora.

 

1927. – prvi tematski prošireni postav i planiranje okoliša

Muzej se širi Zbirkom povijesnih portreta na prvom katu južnoga krila, čime se počinju oblikovati tematske cjeline. Istodobno Wilhelm Röhnick izrađuje prvi idejni plan uređenja okoliša Staroga grada, što označava početke muzeološkog pristupa prostoru.

 

1928. – formiranje manjih zbirki

Na drugom katu zapadnoga krila otvara se mala numizmatička zbirka, dok se susjedne prostorije uređuju kao Jagićev kutak i bidermajerski salon obitelji Polansky, čime Muzej razvija ambijentalne i tematske postave.

 

1930-e – širenje, nove zbirke i oblikovanje muzeja

 

1930. – lapidarij i razvoj infrastrukture

U Istočnoj kuli otvara se lapidarij, dok se u prizemlju uređuje sakristija. Istodobno se prvi kat ulazne kule uređuje kao knjižnica i radni prostor, što pokazuje rastuću organizacijsku strukturu Muzeja.

 

1931. – Muzička zbirka i uređenje prostora

Predmeti Ivana Padovca dopunjeni su donacijama obitelji Stöhr i Hausmann, čime nastaje Muzička zbirka smještena u južnom krilu Staroga grada. Iste godine uklanjaju se gospodarske zgrade ispred Staroga grada, čime se otvara prostor za daljnje planiranje.

 

1933. – osnivanje Etnografskog odjela

U dvjema prostorijama zapadnoga krila otvara se Etnografski odjel, čime se po prvi put sustavno prezentira tradicijska kultura varaždinskog područja.

 

1935. – reprezentativni interijeri i istraživanja

Na prvom katu sjevernoga krila uređuju se reprezentativni saloni, uključujući salon Đure Ritza i obiteljske interijere varaždinskih građana. Iste godine istražuje se renesansna dvorana u kojoj su otkriveni originalni kamin i pod, koji se vraćaju u povijesni kontekst.

 

1937. – Cehovska zbirka

Zapadna kula uređuje se za Cehovsku zbirku, zbog čega dobiva naziv Cehovska kula, čime se naglašava važnost obrtničke tradicije Varaždina.

 

1938. – Arheološki odjel

Muzealno društvo otkupljuje Prethistorijsku zbirku Stjepana Vukovića, koja se smješta u sjeverno krilo. Time se formira temelj Arheološkog odjela.

 

1939. – Galerija moderne umjetnosti

U Kuli s lančanim mostom otvara se Galerija moderne umjetnosti, čime nastaje današnja Galerija umjetnina. Ovaj postav označava ulazak Muzeja u sustavno prikupljanje moderne likovne umjetnosti.

 

1940-e – rat, profesionalizacija i novi početci

 

1942. – prvi kustos Muzeja

Krešimir Filić postaje prvi službeni kustos Gradskog muzeja Varaždin, čime se završava razdoblje volonterskog upravljanja i započinje profesionalizacija ustanove.

 

1943. – prvi vodič Muzeja

Tiskan je prvi vodič Muzeja koji omogućuje javnosti sustavniji uvid u zbirke i postave, što predstavlja važan korak u muzejskoj komunikaciji.

 

1945. – ratna oštećenja i nova zgrada

Bombardiranje oštećuje dijelove Staroga grada, ali Muzej dobiva palaču Sermage, koja postaje nova važna izložbena lokacija.

 

1946.–1948. – obnova i novi stalni postavi

Obnavlja se Kula s lančanim mostom, a u palači Sermage otvaraju se novi postavi, uključujući Galeriju slika i Prethistorijski odjel, čime Muzej dobiva dva snažna izložbena centra.

 

1950-e i 1960-e – stručna konsolidacija i razvoj odjela

 

1952. – modernizacija Kulturno-povijesnog odjela

Mira Ilijanić provodi modernizaciju i pročišćenje stalnog postava u Starom gradu, čime se uvode suvremeniji muzeološki standardi.

 

1954. – osnivanje Prirodoslovnog odjela

Franjo Košćec postavlja temelj Prirodoslovnog odjela izlaganjem svoje privatne zbirke kukaca u palači Herzer.

 

1959. – donacija Košćecove zbirke

Franjo Košćec službeno daruje svoju zbirku Muzeju, čime se trajno oblikuje jedan od najvažnijih prirodoslovnih fundusa u Hrvatskoj.

 

1961. – novi postav Galerije i Godišnjak Muzeja

Marija Mirković osmišljava novi postav Galerije slika, a iste godine pokreće se Godišnjak Gradskog muzeja Varaždin, koji izlazi do 1988. godine.

 

1970-e i 1980-e – širenje i velika obnova

 

1975. – preseljenje Prethistorijskog odjela

Prethistorijski odjel seli u podrum Staroga grada prema koncepciji Marine Šimek, čime se poboljšava prezentacija arheološke građe.

 

1982.–1989. – velika obnova Staroga grada

Nakon potresa 1982. započinje opsežna obnova Staroga grada koja traje do 1989. godine i obuhvaća konstrukcijsku sanaciju i muzeološku reorganizaciju prostora.

 

1989. – novi Kulturno-povijesni postav

Nakon obnove otvara se novi stalni postav kulturno-povijesnog odjela prema koncepciji Ljerke Šimunić i Miroslava Klemma, koji donosi suvremeni pristup interpretaciji povijesti.

 

1990-e – međunarodno priznanje i razvoj

 

1994. – Europsko priznanje i novi koncepti

Muzej postaje prvi hrvatski muzej nominiran za nagradu „Europski muzej godine“, a istovremeno se razvijaju novi koncepti Galerije umjetnina (Mirjana Dučakijević).

 

1996. – Plaketa Grada Varaždina

GMV dobiva Plaketu Grada Varaždina za kontinuirani rad i doprinos kulturnom razvoju grada.

 

1998. – Svijet kukaca

Nakon obnove palače Herzer otvara se stalni postav Svijet kukaca, jedan od najprepoznatljivijih muzeoloških projekata Muzeja.

 

2000-e – digitalizacija i suvremeni muzejski razvoj

 

2004. – međunarodno priznanje za multimediju

AVICOM dodjeljuje posebnu pohvalu za CD-ROM „Kukci“, čime se potvrđuje razvoj digitalnih muzeoloških sadržaja.

 

2007. – novi tematski postavi

Otvara se postav keramike, porculana, stakla i satova prema koncepciji Ljerke Šimunić, čime se proširuju tematske zbirke Staroga grada.

 

2010-e – edukacija i javni programi

 

2014. – Kultura odijevanja

Otvara se novi stalni postav koji interpretira povijest odijevanja od 18. do sredine 20. stoljeća.

 

2015. – nagrade i priznanja

Muzej dobiva nagradu za izložbu Narod u nevolji – Veliki rat na varaždinskom području te drugu Plaketu Grada Varaždina.

 

2017. – Varaždinski muzealac

Pokreće se muzejsko glasilo Varaždinski muzealac, koje redovito prati muzejske aktivnosti i istraživanja.

 

2020-e – 100 godina Muzeja i suvremeni razvoj

 

2022. – nagrađena izložba „DOBAR TEK!“

Muzej osvaja nagradu Hrvatskog muzejskog društva za izložbu o kulturi hrane u varaždinskom kraju.

 

2025. – energetska obnova Staroga grada

Započinje nova faza očuvanja i modernizacije Staroga grada kroz energetsku obnovu, čime se osigurava dugoročna održivost muzejskog kompleksa.

 

 

Danas Gradski muzej Varaždin djeluje u šest povijesnih zgrada, s više od 200.000 predmeta u 70 zbirki i 41 djelatnikom, te nastavlja razvijati ulogu jedne od najvažnijih kulturnih institucija u Hrvatskoj.