English

Kulturno - povijesni odjel

Otvorenje Gradskog muzeja Varaždin u utvrdi Stari grad 16. studenoga 1925. smatra se začetkom Kulturno-povijesnog odjela. Početni fundus Odjela obuhvaćao je predmete ne samo kulturno-povijesne i umjetničke vrijednosti, nego i šireg civilizacijskog značaja. Razvojem Muzeja dio građe preraspodijeljen je u specijalizirane zbirke drugih odjela.

Danas Odjel broji oko 30.000 predmeta raspoređenih u 16 zbirki, koje predstavljaju sačuvanu povijest i svjedoče o kulturnom, društvenom, političkom i gospodarskom životu Varaždina i okolice kroz stoljeća. Slike, grafike, skulpture, fotografije, povijesni dokumenti te umjetnički i uporabni predmeti izrađeni od različitih materijala svjedoče o razvoju obrtništva, glazbenom životu, modi i tekstilu, namještaju, tehnološkom napretku, estetici prošlih razdoblja te kulturi i svakodnevici stanovnika ovoga područja.

Posebnu važnost ima građa iz ostavštine dvaju velikana s našeg područja, Ivana Kukuljevića Sakcinskog te filologa i slavista Vatroslava Jagića.

Voditelji zbirki

viša kustosica Jelena Rančić, dipl. povjesničarka umjetnosti i etnologinja

kustosica Ivana Drožđek, dipl. povjesničarka umjetnosti; prof. ruskog jezika i književnosti 

Zbirke

Zbirke odjela Kulturno - povijesni odjel upoznajte kroz predmete i priče koje čuvaju.

Katalog zbirki GMV

Zbirka tekstila, nakita i modnog pribora

Zbirka ostavštine Ivana Kukuljevića Sakcinskog

Zbirka fotografija i razglednica

Zbirka slika, grafika i minijatura

Zbirka ostavštine Vatroslava Jagića

Zbirka namještaja, zrcala i satova

Zbirka kamenih spomenika i skulptura

Zbirka tekstila, nakita i modnog pribora

U zbirci se nalaze predmeti svjetovnog i crkvenog tekstila, nakita različite namjene i različitog modnog pribora. Predmeti ove zbirke važni su za proučavanje kulture življenja Varaždinaca u vremenu od 17. stoljeća pa sve do danas. Dokumentiraju način odijevanja građana i plemića sjeverozapadne Hrvatske u prošlosti i pokazuju da su naši sugrađani itekako pratili europske modne trendove, prije svega Beča, Budimpešte i Pariza, pa sve do suvremenih kretanja. Uz modni tekstil, dio predmeta zbirke je sakralnog karaktera, dok je dio posvećen tekstilu u domaćinstvu. 

Voditeljica zbirke: kustosica Ivana Drožđek

Otvori katalog zbirke

Zbirka tehničkih predmeta

Zbirka obuhvaća predmete koji potječu iz 19., 20. i 21. stoljeća, a najvećim su dijelom zastupljene optičke sprave, fotografski aparati i pomagala, uređaji radiofonijske tehnike, predmeti iz područja domaćinstva te različite sprave za mjerenje.

Zbirka je važna za očuvanje svijesti o razvoju tehnoloških procesa i proizvoda te pruža uvid u evoluciju pojedinih vrsta predmeta kroz vrijeme. Prikupljanje suvremene tehničke građe predstavlja izazov jer se inovacije pojavljuju gotovo svakodnevno, a proizvodi se neprestano mijenjaju i usavršavaju. Unatoč tome, prikupljeni predmeti svjedoče o razvoju tehničke svijesti i industrijskom napretku te istodobno odražavaju svakodnevni život stanovnika Varaždina i okolice.

Voditeljica zbirke: kustosica Ivana Drožđek

Otvori katalog zbirke

Zbirka svakodnevnog života

Zbirka svakodnevnog života podijeljena je na osam podzbirki: igračke (lutke, plišane igračke, društvene igre), predmeti razbibrige i slobodnog vremena (sportski rekviziti, plesni redovi, molitvenici, pribor za ručni rad, lule i pribor za pušenje, spomenari, imendanske čestitke), predmeti za osobnu higijenu (pribor za brijanje, pribor za higijenu ruku), spremnice različitih vrsta (kutije za nakit, spremnice za kozmetiku, bočice za parfeme), suveniri, blagdanski ukrasi (ukrasi za božićno drvo, uskršnji ukrasi), predmeti domaćinstva (vješalice za odjeću, košarice) te pribor za pisanje i školu (olovke, mehaničke olovke, pera, tinte i tintarnice, pernice, pisaće pločice, ravnala i trokuti).

Predmeti ove zbirke važni su za proučavanje kulture življenja Varaždinaca i žitelja okolice Varaždina, načina kako su provodili i ispunjavali slobodno vrijeme, njihove svakodnevne aktivnosti te njihovi običaji i navike u vremenu od 17. stoljeća do danas.

Voditeljica zbirke: kustosica Ivana Drožđek

Otvori katalog zbirke

Zbirka ostavštine Ivana Kukuljevića Sakcinskog

Ova zbirka čini važnu cjelinu povijesnih i umjetničkih predmeta koji dokumentiraju život i djelovanje obitelji Kukuljević, ponajprije Ivana Kukuljevića Sakcinskog. Ivan Kukuljević Sakcinski jedna je od povijesno najvažnijih ličnosti varaždinskoga područja, a istaknuo se djelovanjem na nekoliko područja. Bio je važan političar, književnik i povjesničar. Imao je iznimno važnu ulogu u zaštiti spomenika u 19. stoljeću, a djelovao je i na području historiografije, arhivistike, bibliografije, epigrafike, arheologije, etnologije, muzikologije i filologije.
Zbirka ostavštine Ivana Kukuljevića Sakcinskog počela se oblikovati 1939. godine, kada je Radovan Kukuljević Sakcinski Muzeju darovao rukopisnu i tiskanu građu. Poslije se nadopunjavala otkupima i darovanjima različitih predmeta povezanih s obitelji Kukuljević. Posljednja akvizicija ostvarena je 2017. godine, kada je Zbirka obogaćena namještajem iz obiteljske ostavštine Kukuljević.
Zbirka danas broji tristotinjak predmeta različite namjene i od različitih materijala, od rukopisne i tiskane građe, portreta i minijatura do razglednica, fotografija, odjevnih predmeta i namještaja. Predstavlja važan izvor informacija o životu i djelovanju Ivana Kukuljevića Sakcinskog i njegove obitelji.


Voditeljica zbirke: kustosica Ivana Drožđek

Otvori katalog zbirke

Zbirka ljekarništva

Zbirka ljekarništva sadrži predmete starih varaždinskih građanskih i samostanskih apoteka, koji su bili u upotrebi u vremenu od 16. do početka 20. stoljeća. Od dijelova namještaja kao što su vrata ljekarne „K zlatnom angelu“, ormara i stola do pribora za pripremu lijekova poput ljekarničkog tijeska, tarila, tezulja do staklenih i keramičkih bočica i kutijica za pohranu lijekova i male priručne „ljekarne“ u obliku knjige.

Voditeljica zbirke: kustosica Ivana Drožđek

Otvori katalog zbirke

Zbirka građanskog života

Zbirka objedinjuje predmete koji se odnose na djelovanje varaždinskih građanskih udruga kao što su Varaždinska građanska četa (garda) ili popularni "purgari", Hrvatsko pjevačko društvo "Vila", Hrvatsko radničko pjevačko društvo "Vienac", Hrvatsko pjevačko društvo "Cecilija", Varaždinsko pjevačko društvo, Sokolsko društvo Varaždin, Prva hrvatska dobrovoljna vatrogasna četa i Hrvatska žena, Varaždin. Najveći dio predmeta pripada Varaždinskoj građanskoj četi ili gardi, jednom od najznamenitijih simbola Varaždina, koja je djelovala od 1750. do 1946. godine, kada je naprasno ukinuta odlukom vlasti. Revitalizirana je 1990. godine.

U zbirci Građanskog života nalaze se različite vrste predmeta: tekstilni predmeti – uniforme i dijelovi uniforma, zastava i zastavice, promidžbeni materijal, plesni redovi, čestitke, dokumenti, grafički listovi, fotografije.

Voditeljica zbirke: kustosica Ivana Drožđek

 

Otvori katalog zbirke

Zbirka fotografija i razglednica

Fotografija predstavlja točno vizualno dokumentirani djelić povijesti. Ona je dokaz da se nešto doista dogodilo ili da je netko postajao, kako je što doista izgledalo za razliku od slika i grafika koje su ipak podložne subjektivnim utjecajima stvaratelja ili naručitelja.

Zbirka fotografija i razglednica sadrži dagerotipije, kalotipije, kolorirane i crno bijele fotografije nastale u vremenu od sredine 19. do kraja 20. stoljeća. Posebno su vrijedne fotografije nastale u fotografskim atelijerima starih varaždinskih fotografa poput Lypoldta, Heisziga, Mosingera i Kulčara. Dokumentiraju kulturu življenja Varaždinaca, izgled varaždinskih ulica, trgova i pojedinih graditeljskih cjelina. Važan dio zbirke su razglednice Varaždina i hrvatskih i europskih gradova.

U sklopu Kulturno-povijesnog odjela, ova zbirka predstavlja neprocjenjivi vizualni izvor koji nam pomaže u interpretaciji ostalih zbirki, mode koja se nosila, znanih i neznanih pojedinaca, mjesta koja su se mijenjala ili ostajala jednaka, kako se nekada živjelo i što je bilo važno.

Voditeljica zbirke: kustosica Ivana Drožđek

 

Otvori katalog zbirke

Cehovska zbirka

Predmeti Cehovske zbirke su svjedoci razdoblja u kojem je Varaždin uživao status jednog od najvažnijih obrtničkih centara sjeverozapadne Hrvatske. Zbirka nudi dublji uvid u složenu društvenu i gospodarsku strukturu obrtničkih udruženja.

Pisana i tiskana građa obuhvaća širok spektar dokumenata varaždinskih cehovskih organizacija i pojedinačnih obrtnika. Među njima se posebno ističu pravila pojedinih cehova te majstorske diplome. Posebnu vrijednost imaju knjižice o „vandrovanju“, autentični zapisi o obveznim putovanjima kalfa i naučnika, tijekom kojih su stjecali nova znanja i vještine te ih potom donosili u Varaždin.

Uz arhivsku građu, zbirku čine i upečatljivi trodimenzionalni predmeti poput cehovskih škrinja u kojima su se čuvale dragocjenosti i pečati, obrtnički znakovi tzv. „cimeri“ i cehovske tablice. Svi ti predmeti tvore cjelinu koja svjedoči o načinu života, etici rada, specifičnim navikama građanskog sloja Varaždina i njegove okolice.
Zbirka se dopunjuje i predmetima mlađeg obrtništva koje polako nestaje, kao što su predmeti postolara, kišobranara, šeširdžija, licitara i bačvara.

Voditeljica zbirke: kustosica Ivana Drožđek

Otvori katalog zbirke

Zbirka streljačkih meta

Zbirka streljačkih meta sadržava drvene ploče oslikane šaljivim i alegorijskim prizorima, koje su se koristile pri streljačkim natjecanjima varaždinskog Streljačkog društva. Tradicija takvih društava bila je poznata u europskim zemljama još od ranog srednjeg vijeka. Varaždinsko Streljačko društvo osnovano je 1819. godine, a streljanu je društvo izgradilo 1820. u zapadnom predgrađu Varaždina, na području Graberja. Uz streljanu se nalazila zgrada okružena parkom s dvoranom za ples, točionicom i prostorijom za pušenje.
U društvo su se učlanjivali ugledniji građani, plemići, činovnici i trgovci, uglavnom njemačkog podrijetla. Streljana je, osim streljačkih natjecanja, bila važno mjesto društvenog života grada, okupljanja članova, njihovih obitelji i prijatelja te održavanja plesova i pučkih svečanosti. S vremenom je postala omiljeno mjesto okupljanja Varaždinaca, po uzoru na bečki Prater, pa je i sama streljana dobila naziv Prater. Društvo je djelovalo do posljednjeg desetljeća 19. stoljeća.
Streljačke mete datiraju iz 19. stoljeća, a izrađivane su kao uspomene i nagrade pobjednicima natjecanja. Na drvenim pločama ispisani su podaci o natjecanju te imena pobjednika i darovatelja. U mete se gađalo s udaljenosti od 175 i 300 metara, zbog čega su na sačuvanim primjercima vidljivi tragovi pogodaka.


Voditeljica zbirke: viša kustosica Jelena Rančić

 

Otvori katalog zbirke

Zbirka slika, grafika i minijatura

Zbirka obuhvaća slike, grafike, minijature i nabožne sličice s područja cijele Europe, nastale u razdoblju od 15. do 20. stoljeća. Raznolikost zbirke ogleda se u širokom rasponu likovnih tehnika i podloga – od ulja, tempere, pastela i akvarela na platnu, dasci, bjelokosti i papiru do grafičkih tehnika bakroreza, bakropisa, litografije i crteža.
Okosnicu zbirke čine portreti plemića, vladara, službenih osoba, dužnosnika i župana, koji su u muzej pristigli iz varaždinske gimnazije, Županije i Gradske općine. Od otvorenja Muzeja bili su dio njegova stalnog postava, a od 1927. godine predstavljeni su u zasebnoj galeriji portreta. Zbirka obuhvaća i brojne portrete varaždinskih građana, kao i pejzaže, vedute, nacrte, mrtve prirode i sakralne prizore.
Posebnost zbirke čini album malih nabožnih sličica koji je 1931. godine Varaždinskom muzeju darovala glavarica uršulinskog samostana. Album sadržava 952 sličice na 84 lista, nastale tijekom 18. i 19. stoljeća. Sličice prikazuju svece i hodočasnička mjesta, a tiskane su u tridesetak različitih europskih i hrvatskih gradova. Osim ikonografskom i likovnom vrijednošću, nabožne su sličice značajne kao predmeti osobne pobožnosti. Bile su namijenjene intimnoj molitvi i kontemplaciji, a često su se darivale najmilijima, čime su dobivale i osobnu i emocionalnu vrijednost. Kao predmeti svakodnevne religioznosti pružaju uvid u oblike pobožnosti, hodočasničku kulturu i običaj njihova prikupljanja.


Voditeljica zbirke: viša kustosica Jelena Rančić

 

Otvori katalog zbirke

Zbirka ostavštine Vatroslava Jagića

Filolog i slavist Vatroslav (Ignac) Jagić (Varaždin, 6. srpnja 1838. – Beč, 5. kolovoza 1923.) jedan je od najvećih filologa u povijesti slavistike i osoba od iznimnog značaja za hrvatsku i europsku kulturnu povijest.
Predmeti iz osobnog vlasništva Vatroslava Jagića, koje su muzeju darovala njegova djeca, među najranijim su akvizicijama varaždinskog muzeja. Prvi Jagićev spomen-kutak uređen je 1925. prilikom otvorenja muzeja i od tada je neizostavan dio stalnog postava u Starom gradu.
Povodom 100. obljetnice njegova rođenja muzej je 1938. pokrenuo akciju za podizanje Jagićeve skulpture u gradskom parku, a Zbirka je tom prilikom obogaćena novim predmetima i darovima. Dodatni predmeti pristigli su u muzej 1961. i 1962. godine posredstvom JAZU-a.
Danas Zbirku čine različiti predmeti (dokumenti, fotografije i dr.) iz Jagićeva osobnog vlasništva, poput njegova radnog stola, kao i predmeti povezani s njegovim pogrebom te obilježavanjem godišnjica njegova rođenja i smrti, među kojima su i darovi Varaždinske gimnazijske ekstenze.
Vatroslav Jagić rođen je u obitelji varaždinskih čizmarskih obrtnika Vinka i Ane Jagić. U rodnom je gradu stekao osnovno, a u Zagrebu je dovršio gimnazijsko obrazovanje. U Beču je studirao klasičnu filologiju, gdje se posvetio slavenskim jezicima i književnosti. Bio je profesor u Odesi, Berlinu, Sankt Peterburgu i Beču te član brojnih europskih akademija.
Istraživao je povijest slavenskih jezika i književnosti, narodno pjesništvo, glagoljicu i ćirilicu te najstarije slavenske pisane spomenike. U Berlinu je 1876. pokrenuo časopis Archiv für slavische Philologie, koji je uređivao gotovo pola stoljeća i koji je postao jedno od najvažnijih glasila slavistike.
Veći dio života proveo je izvan Hrvatske, no ostao je vezan uz domovinu i rodni Varaždin. Prema vlastitoj želji, pokopan je u Varaždinu, uz velike počasti.


Voditeljica zbirke: viša kustosica Jelena Rančić

 

Otvori katalog zbirke

Zbirka namještaja, zrcala i satova

Zbirka namještaja, zrcala i satova obuhvaća pokućstvo građanskih i plemićkih kuća i dvoraca Varaždina i okolice, crkveni namještaj, zrcala, satove te različite ukrasne i uporabne predmete. Među predmetima se ističu ormari, kredenci, komode, škrinje, kabinetski ormarići, stolovi i sjedalice, sakristijski ormari, relikvijari te podni, zidni, džepni, ručni i sunčani satovi.
Predmeti datiraju od 16. do druge polovice 20. stoljeća. Mnogi su u Muzej dospjeli od njegova osnutka 1925. godine darovima, otkupom i zamjenom. Većinom potječu iz varaždinskih građanskih obitelji, dok dio dolazi s plemićkih posjeda sjeverozapadne Hrvatske. Među darovateljima su Varaždinska gradska uprava, Gimnazija, Župni ured Varaždin te Uršulinski i Franjevački samostan.
Dio zbirke izložen je u stalnom postavu Kulturno - povijesnog odjela u Starom gradu, gdje oblikuje stilsko-ambijentalne cjeline od renesanse do secesije, a pojedini predmeti predstavljeni su u izložbenoj jedinici „Staklo, keramika i satovi“.
Među najvrjednijim predmetima ističu se inventar renesansne sobe, kabinetski ormarić obložen bjelokošću, barokni namještaj ukrašen intarzijom, bidermajerski salon iz radionice varaždinskog stolara Gogera, secesijska salonska garnitura te vrijedni satovi, među kojima su astronomski podni sat Hermanusa Smita iz Amsterdama, džepni sat iz 17. stoljeća i satovi varaždinskih urara 18. i 19. stoljeća.
Predmeti zbirke svjedoče o stilskim i umjetničko-obrtničkim značajkama pojedinih razdoblja, ukusu i životnom standardu njihovih vlasnika, kao i o radu domaćih radionica te kulturnim i trgovačkim vezama Varaždina sa srednjoeuropskim središtima.


Voditeljica zbirke: viša kustosica Jelena Rančić

 

Otvori katalog zbirke

Zbirka kovina

Tehnike izrade predmeta od metala, poput taljenja, lijevanja i kovanja, poznate su još od prapovijesti, od bakrenog i brončanog do željeznog doba. Zahvaljujući čvrstoći, tvrdoći i otpornosti, ali i dobrom provođenju topline te karakterističnom sjaju poliranih površina, metali su se tijekom povijesti primjenjivali u izradi predmeta različitih namjena.
Zbirka kovina obuhvaća raznovrsne ukrasne i uporabne predmete izrađene od kositra, bakra, bronce, željeza, srebra i različitih legura. Predmeti su imali profanu i sakralnu namjenu te su bili dio kućanskog inventara, poput brava, rasvjetnih i grijaćih tijela, kuhinjskog i stolnog posuđa te pribora za pripremu i posluživanje hrane i pića, kao i crkvenih inventara, osobito liturgijskog posuđa te matrica za otiskivanje bakropisa. Posebnost zbirke čine i pečatnjaci kako osobni, tako i oni različitih institucija i cehova.
Zbirka svjedoči o kontinuitetu djelovanja varaždinskih kotlarskih, kovačkih  i zlatarskih majstora, ali i o kvaliteti i raznolikosti proizvoda renomiranih srednjoeuropskih radionica i majstora, osobito iz Augsburga i drugih važnih obrtničkih središta.


Voditeljica zbirke: viša kustosica Jelena Rančić

 

Otvori katalog zbirke

Zbirka keramike i stakla

Zbirka obuhvaća uporabne i ukrasne predmete nastale u različitim tehnikama, od srednjeg vijeka do secesije i art décoa. Estetski i tehnički dojmljivi predmeti svjedoče o razvoju materijala, umjetničkih stilova i ukusa pojedinih razdoblja.
Zastupljeni su primjerci talijanske majolike, njemačke fajanse, delftskih manufaktura, europskog porculana te kamenine engleskih, krapinskih i zagrebačkih proizvođača, kao i predmeti uvezeni s Dalekog istoka. Staklo obuhvaća primjerke od najranijih venecijanskih proizvoda do vrhunskih ostvarenja čeških staklana, uključujući raznobojno rezano staklo.
Brojni predmeti bili su izloženi već pri otvorenju Muzeja 1925. godine. Postav stakla otvoren je 1965., a porculana 1975. godine. Novi postav Zbirke otvoren je 2007. godine. U postavu su predstavljeni uglavnom predmeti za posluživanje hrane i pića, ukrasne figure i dekorativni tanjuri, rasvjetna tijela i peći.


Voditeljica zbirke: viša kustosica Jelena Rančić

 

Otvori katalog zbirke

Zbirka kamenih spomenika i skulptura

Iako brojčano malena, ova zbirka čuva iznimno značajne primjere arhitektonske plastike i sakralnog kiparstva, od romaničke plastike, heraldičkih reljefa i baroknih skulptura do spomen-ploča iz 19. i 20. stoljeća.
Od osobitog regionalnog značaja za poznavanje kulture baroknog razdoblja u Hrvatskoj i Sloveniji jesu javne kamene skulpture te drvene polikromirane skulpture i fragmenti crkvene opreme iz varaždinskih crkava. Oni svjedoče o razdoblju kada je Varaždin, uz Zagreb, bio jedno od najvažnijih umjetničkih središta sjeverne Hrvatske. Tijekom druge polovice 17. i prve polovice 18. stoljeća u gradu su djelovali brojni kipari koji su osnivali radionice i djelovali na širem području sjeverozapadne Hrvatske, pa i u Zagrebu. Istodobno su bili prisutni kipari iz susjedne Štajerske, osobito iz Maribora i Graza, koji su pridonosili širenju baroknih umjetničkih tendencija iz važnijih središta Habsburške Monarhije.
Kamene skulpture nastale tijekom 17. i 18. stoljeća uglavnom su bile namijenjene javnom prostoru – postavljale su se na pročelja crkava, stupove, raskrižja, mostove i u krajolik. Najčešće su imale zavjetnu i zaštitnu funkciju, povezanu s molbama za zaštitu od bolesti, ratova, gladi i elementarnih nepogoda. Isti su kipari sudjelovali i u opremanju sakralnih prostora, izrađujući oltare, propovjedaonice, orgulje i drugu crkvenu opremu.
Uz javnu i sakralnu skulpturu, zbirka obuhvaća nadgrobne spomenike, ulomke arhitektonske plastike i spomen-ploče, koji su zbog zaštite od nepovoljnih klimatskih i drugih utjecaja smješteni u muzeju.
Skulpture i reljefi izrađeni su od kamena, drva, bronce, željeza, alabastera i keramike te obuhvaćaju sakralnu plastiku, figuralne, heraldičke i mitološke prikaze, kao i dekorativne predmete skulpturalnih obilježja. Izvedeni su različitim tehnikama, poput rezbarenja, lijevanja, kovanja, apliciranja i polikromiranja, a pojedini su ukrašeni plemenitim materijalima. Dio predmeta izložen je u stalnom postavu Kulturno-povijesnog odjela u Starom gradu, u Lapidariju, kapeli i sakristiji sv. Lovre, stilskim salonima dvorca te u dvorištu Staroga grada.


Voditeljica zbirke: viša kustosica Jelena Rančić

 

Otvori katalog zbirke

Glazbena zbirka

Nekoliko godina nakon otvorenja varaždinskog muzeja, 1931. godine, u jednoj sobici južnog krila Staroga grada bila je postavljena mala muzička zbirka. Obuhvaćala je uglavnom predmete i skladbe Ivana Padovca, prof. Ante Stöhra i Gabrijele Horvatove, zatim stare note varaždinskoga Muzičkog društva, koncertne programe iz 19. stoljeća, stari kratki glasovir te nekoliko fotografija varaždinskih skladatelja.
Otkupima i donacijama građana do danas je prikupljeno tridesetak tradicijskih i povijesnih glazbala. Uključujući različite rukopisne i tiskane notne zapise, Zbirka broji oko 2500 predmeta. U njoj se čuva 11 instrumenata tipa glasovira, od kojih je sedam tipa Hammerflügel, nastalih krajem 18. i početkom 19. stoljeća. Hammerflügel bečkog graditelja Michaela Rosenbergera (GMV 54306) restauriran je i na njemu se održavaju koncerti.
Među najvrjednije instrumente, ne samo u Muzeju nego i u Hrvatskoj te šire, zasigurno se ubrajaju dva pozitiva. Pozitiv Rudolfa Rappoldta (GMV KPO 2734), izrađen 1688. godine za dvorac Borl (Ankenstein), bio je namijenjen tadašnjem vlasniku dvorca, grofu Georgu Friedrichu Saueru. Muzej ga je otkupio od grofa Josipa Bombellesa 1937. godine. Restauriran je 2007. godine, a danas se nalazi u Baroknoj sobi Staroga grada, gdje se na njemu održavaju koncerti. Drugi pozitiv (KPO 2618), podrijetlom iz kapele sv. Vuka (Wolfganga) na brdu Malečkovec u Vukovoju kod Klenovnika, datira iz oko 1650. godine i nalazi se u iznimno lošem stanju.
Među žičanim glazbalima valja istaknuti gitaru iz vlasništva Ivana Padovca (KPO 4183) te najstariju zasad poznatu gitaru zagrebačkog graditelja Franza Finka (KPO 4188).
U Glazbenoj zbirci čuvaju se koncertni programi, dokumenti, notni zapisi i glazbala koji svjedoče o dugoj glazbenoj tradiciji Varaždina i njegovoj povezanosti s glazbenim životom. Zbirka obuhvaća građu povezanu s varaždinskim skladateljima i glazbenicima, pjevačkim društvima poput „Vile” i „Tomislava”, Gradskom glazbom te Glazbenom školom u Varaždinu.


Voditeljica zbirke: viša kustosica Jelena Rančić

 

Otvori katalog zbirke