Nematerijalna baština obuhvaća različite oblike pučkih i tradicionalnih kulturnih izričaja, kao što su jezik, usmena književnost, glazba, ples, igre, mitologija, obredi, običaji i tradicijski obrti, ali i kulturalni prostori, odnosno žive zajednice u kojima se ti oblici još uvijek njeguju. Zbog opasnosti od njihova potpunog nestajanja i izumiranja, UNESCO je prije desetak godina ustanovio liste uz pomoću kojih se žele potaknuti državna tijela, ali i najšira zajednica za njihovo očuvanje, želeći ujedno naglasiti kako i takvi oblici baštine zaslužuju jednak tretman u zaštiti kao što je to već desetljećima slučaj s materijalnim kulturnim dobrima.
Pravila natječaja za upis na UNESCO-ove liste za zaštitu nematerijalne kulturne baštine vrlo su stroga i zahtjevna, ali se unatoč tomu Hrvatska može pohvaliti da je dosad na Reprezentativnu listu nematerijalne baštine čovječanstva uvrstila dvanaest fenomena, dok se jedan, i to arhaično pjevanje
ojkanje, nalazi na Listi ugrožene kulturne baštine kojoj je potrebna hitna zaštita. U dvanaest oblika izričaja, vještina i običaja na reprezentativnoj listi uključeni su: čipkarstvo u Hrvatskoj iz Lepoglave te otoka Hvara i Paga, dvoglasje tijesnih intervala Istre i Hrvatskoga primorja,
Festa svetoga Vlaha u Dubrovniku,
Kraljice ili
Ljelje iz Gorjana, procesija
Za križen na otoku Hvaru, umijeće izrade drvenih tradicijskih dječjih igračaka s područja Hrvatskog zagorja,
zvončari s područja Kastavštine, medičarski obrt na području sjeverne Hrvatske, tradicionalni viteški trunir
Sinjska alka,
bećarac kao tradicijski glazbeni žanr s područja istočne Hrvatske,
nijemo kolo Dalmatinske zagore i
klapsko pjevanje.
Ovaj je izložbeni projekt Ministarstva kulture RH, realiziran u suradnji s Etnografskim muzejom u Zagrebu, dosad gostovao u nekoliko hrvatskih i inozemnih gradova. Na izložbi se zaštićena nematerijalna hrvatska kulturna baština predstavlja kroz filmske zapise, tekstove, fotografije i nekoliko ilustrativnih predmeta.
Ulaz za razgled je besplatan.